Primjena BIM-a na elektroenergetskom projektu

TVRTKA
Projektni biro Split d.o.o.
PROJEKT
HES Kosinj, HE Kosinj
GODINA
2021
SOFTVER
AEC i PDM kolekcija

IZAZOVI
Implementacija BIM rješenja |
Izrada modela svih struka | Suradnja svih struka

POSLOVNI BENEFITI
Osposobljavanje djelatnika za korištenje BIM alata | Bolja suradnja između svih struka | Uključivanje novih djelatnika u BIM procese | Bolje pozicioniranje na tržištu

Projektni biro Split d.o.o., splitska je tvrtka koja se već gotovo 60 godina bavi projektiranjem raznih infrastrukturnih objekata širom Hrvatske. Osnovna djelatnost biroa je projektiranje hidro-energetskih objekata, transformatorskih stanica svih naponskih razina, vodoopskrbnih objekata i sustava, procesnih sustava i telekomunikacijskih sustava za prethodno navedene objekte i sustave. Najznačajniji projekti iz tog područja su projekti za novu HE Lešće, rekonstrukcija najveće hrvatske HE Zakučac (4×160 MW), kao i HE Gojak i HE Ozalj 1. Specifičnost tvrtke leži u činjenici da obavlja poslove od osmišljavanja i projektiranja, projektantskog nadzora izgradnje do projekata revitalizacije i održavanja objekata i to za sve struke.
Tvrtka okuplja sve potrebne struke, od arhitekata i građevinara do strojara i elektrotehničara, pa je tako i paleta Autodeskovih alata koji se koriste raznovrsna. Od AutoCAD-a koji se koristi „oduvijek” u novije vrijeme koriste se Civil 3D, AdvanceSteel, napredni strojarski alat – Inventor i BIM rješenja kao što su Revit, Navisworks i još neki drugi. Ova napredna rješenja bila su logičan odabir jer Autodeskova paleta alata može uspješno zadovoljiti mnoge potrebe koji se svakodnevno javljaju u radu na ovakvim zahtjevnim projektima. Prednost korištenja naprednih alata prepoznata je odmah po njihovom dolasku na naše tržište, a njihov opseg korištenja se povećava iz godine u godinu. Nakon početnih istraživanja prave primjene alata, BIM rješenja aktivno se koriste zadnjih pet godina i već je odrađeno više projekata koristeći Autodeskove BIM, kao i druge napredne alate.
Projekt koji ovdje želimo predstaviti je dio Hidroenergetskog sustava Kosinj – strojarnicu HE Kosinj i pripadajuće rasklopište 110 kV u Općini Perušić. Iako razni odjeli već više od deset godina koriste pojedinačne Autodesk programe na ovom se kompleksnom projektu glavnog projekta po prvi put postigla interakcija i kolaboracija između svih inženjerskih struka.

Izazovi

Nakon nekoliko uspješnih Revit projekata na ovom se projektu htjelo postići, ne samo da se pojedini modeli izrade u BIM-u, nego i to da se po prvi puta uključe sve struke u BIM proces. Dok je za neke struke to bio logičan nastavak dosadašnjeg rada, neke specifične struke su se susrele s ovim načinom rada po prvi puta. Postavljeni cilj bio je „posložiti“ procese na način da svi sudionici na projektu što bolje mogu koristiti modele ostalih struka kako bi se svi zajedno što bolje koordinirali i na kraju imali što kvalitetnije rješenje sa što manje nedosljednosti i sa što više riješenih eventualnih nedostataka već u fazi projektiranja glavnog projekta. Izazova je bilo nekoliko. Jedan je svakako bio rezultat činjenice da je svaka struka navikla raditi na neki svoj uhodan način, a sada se morao pronaći proces koji je, ne samo podržavao rad pojedine struke, nego je morao što bolje zadovoljiti i zajedničke potrebe svih sudionika projekta. Tako je svatko morao napraviti poneki ustupak kako bi zajednički rezultat bio što kvalitetniji. Neke struke koje sudjeluju na projektu imaju specifična projektantska rješenja koja nisu uobičajena za rad u Revitu pa su se morala naći neka specifična rješenja i prilagoditi način rada kako bi se takva rješenja mogla i napraviti. Npr. u slučaju električnih instalacija, Revit je prilagođen za izradu klasičnih instalacija, a ne za izradu elektroenergetskih postrojenja zbog čega je bilo potrebno osmisliti neka inovativna rješenja. Još jedan izazov koji se postavio pred projektante je integracija rješenja različitih domena u jedan projekt. Autodeskovi alati tradicionalno su podijeljeni na one za građevinsku industriju i one za proizvodno strojarstvo. Kako se na projektu koriste obje vrste rješenja bilo je potrebno pronaći prave načine kako te modele integrirati u jedan BIM model. Srećom, novije verzije Autodeskovih alata unaprijedile su mogućnosti integracije tih rješenja pa se tako, prelaskom na nove verzije programa, uspješno riješio i taj izazov.

 

Iako smo već više od deset godina korisnici pojedinačnih Autodesk programa na ovom smo kompleksnom projektu glavnog projekta strojarnice i 110 kV rasklopišta po prvi put postigli interakciju i kolaboraciju svih inženjerskih struka.

Mirko Ivančić
Direktor

Početni zaokret

Na samom početku, od Autodeskovih partnera tražena je pomoć oko “modeliranja i debljina linija arhitektonskog modela”. Do kraja se preko BEP-a, standardizacije, kolaboracije preko Autodesk BIM360 platforme, hrpe „issues“ i psovki, došlo do ujedinjenog modela koji se sastojao od 14 modela različitih struka izrađenih pomoću nekoliko različitih softvera. Put je bio trnovit, bilo je jako puno dana u kojima su se neki, buljeći u ekran u devet sati navečer, pitali „što je nama ovo trebalo?” Međutim, uz pomoć Autodeskovog partnera PRIOR inženjering, bila je to ipak ravnopravna „borba” s ovim poprilično velikim izazovom koji smo si postavili.

Novi način rada

Već na samom početku projekta shvatilo se da je jedan tako veliki poduhvat nemoguće ostvariti bez dobre organizacije i na prijedlog BIM konzultanta, odmah se krenulo s ozbiljnijim pristupom samoj organizaciji. Izazivalo je to početne nelagode pojedinim sudionicima projekta budući da se i prije samog početka konkretnog rada na projektu, moralo promijeniti ustaljene načine rada. No, tijekom razvoja projekta, pokazivalo se sve više i više da je to ipak jedini ispravni način, ako se želi postići da se sav uloženi trud na kraju isplati. Donesena je odluka da se jedna osoba, Petrana Kržanić, posveti vođenju BIM projekta, da se precizno definira način rada u BIM-u, te da se formira BEP. Shvaćanje novog načina rada kod raznih sudionika bilo je različito pa je ovaj korak bio presudan za kvalitetan nastavak projekta. Prelazak na novi način rada nije nikada jednostavan zadatak, ali u ovom slučaju, uz podršku vodstva tvrtke, na čelu s Mirkom Ivančićem i podršku voditelja projekta Natka Vučkovića te uz malo veći trud nekih pojedinaca i povremenu pomoć izvana, ovaj je izazov ipak uspješno savladan, na zadovoljstvo i korist svih sudionika.

Novi mindset

Najveća promjena koja se dogodila na ovom projektu jest da su svi prihvatili novi način rada. Tu ne mislimo samo na korištenje novih alata nego i na način suradnje i uvažavanje rada i onih drugih. BIM je osim novog načina rada poslužio i kao povod da se ponovo razmisli i o nekim ustaljenim praksama rada i zajednički sagledaju neki problemi koji su se tradicionalno rješavali unutar zasebnih timova.
Osim što su vrhunski inženjeri, svi su morali pomalo biti i „dovitljivci“. Jer u ovom projektu je bilo potrebno itekako puno „dovitljivosti, kako bi sve izazove projekta, koji je sam po sebi tehnološki prilično zahtjevan, posložili u konačni „mozaik“. Zahvaljujući izuzetnoj podršci kolege Vedrana i Autodeskovih BIM rješenja, uspjeli smo kreirati taj „mozaik“ koji sad može svatko vidjeti, na jedan drugačiji način od uobičajenog.

 

U ovom projektu smo se doslovno „bacili na glavu“! Usudio bi se reći da smo osim BIM-a, usput međusobno bolje upoznali i karakterne osobine pojedinaca;). Vođenje projekta na ovakav način omogućava daleko bolju međustrukovnu koordinaciju, te potiče na međusobno inženjersko uvažavanje izvan osobne struke pojedinca.
Sigurni smo da nakon ovog projekta parafraza „svi pričaju o BIM-u, ali ga nitko nije vidio…“ više ne vrijedi.

Natko Vučković
Voditelj projekta

Unaprijeđena suradnja

Redoviti BIM sastanci na kojima se raspravljalo i o specifičnostima korištenja alata ali i ostaloj problematici raznih struka, pomogli su boljem razumijevanju i približavanju stavova što je na kraju doprinijelo, ne samo boljoj koheziji između timova, nego i kvalitetnijem projektnom rješenju. Od početnog možda malo i suspektnog stava prema ovakvoj suradnji došlo se do uže suradnje među timovima pa čak preuzimanja nekih zadataka od strane članova drugog tima, što zbog vladanja pojedinim alatima, što zbog bolje raspodjele kapaciteta na projektu.
Implementacija novog načina rada potaknula je i ostale sudionike na projektu, koji su da tada bili malo rezervirani, da i za svoje zadatke pronađu neke nove alate unutar Autodeskovog portfolija, ali i izvan njega, za neke jako specifične zadatke, kao što je npr. rasklopno postrojenje.
Naravno, suradnja na BIM projektu je od presudne važnosti. Kako unutar tima tako i s vanjskim suradnicima. Već na početku se prepoznalo da klasični procesi suradnje neće zadovoljiti potrebe na ovom projektu pa se od rane faze implementiralo CDE rješenje tvrtke Autodesk. BIM 360 dao je ono potrebno da se efikasno razmjenjuju modeli sa svim sudionicima na projektu ali i mnoge druge pogodnosti. Istaknuli bi dvije koje su se na ovom projektu možda pokazale kao najkorisnije. Upravljanje nedostacima – issues – u fazi projektiranja se pokazalo kao vrlo korisna mogućnost. Umjesto nepraktičnog papirnatog pregledavanja nacrta, sve korekcije odvijale su se preko BIM 360 platforme pa su tako svi uključeni u projekt mogli transparentno i efikasno sudjelovati u razvoju projekta. Posebno se to dobro pokazalo u slučajevima kada je zbog raznih okolnosti bilo nemoguće okupiti sve sudionike na istom mjestu. Druga prednost korištenja ove platforme je to što su svi uključeni u projekt mogli aktivno sudjelovati u razvoju BIM dijela projekta jer su svi modeli bili dostupni preko web aplikacije pa je tako svatko i bez znanja Revita mogao doći do svih potrebnih informacija. To se, također, pokazalo dobrim i na prezentacijama sa investitorom gdje je on i samostalno mogao pregledavati model i dobiti pravi dojam o projektnom rješenju i stanju projekta.

Odlučnost usprkos izazovima

Naravno, kao na svakom projektu ove kompleksnosti, pogotovo kada se prvi put uvodi novi način rada, javljaju se izazovi. Osposobljavanje svih sudionika da vladaju potrebnim alatima, broj potrebnih licenci, spremnost suradnika da i oni počnu koristiti napredne alate i vrijeme da se neke stvari naprave po prvi puta neki su od izazova koji su se i ovdje pojavili. Veći dio tih izazova riješio se zahvaljujući odlučnosti vodstva tvrtke da se s ovim procesom nastavi bez obzira na prepreke, trudom pojedinaca koji su dali, nogometnim žargonom rečeno, 130% svojih mogućnosti da se to ostvari, ali i uz pomoć Autodeskovih partnera koji su doprinijeli svojim savjetima i ekspertizom.
Konačni rezultat ove faze projekta je impozantan i koristan BIM model s uključenim modelima svih struka. Lijepo je bilo vidjeti objekt sa svim tehnološkim i energetskim postrojenjima po prvi puta u jednom modelu. Posebno veseli što je model pripremljen tako da je vidljiv i jasan, ne samo pojedincima nego, i svima uključenima u projekt budući da se nalazi na zajedničkoj CDE platformi. Ovo je i najbolja moguća priprema za sljedeće faze projekta.

Što je BIM donio?

Ovim se projektom pokazalo da je bolja suradnja između raznih struka na projektu moguća. Bolje sagledavanje projektnih rješenja drugih struka i jasnoća u komunikaciji koristeći 3D BIM model uvelike pomaže u tome. Osim benefita koje nam je dao sam model, i proces je unaprijeđen koristeći napredne platforme za razmjenu podataka. Na taj način smanjili smo nejasnoće u komunikaciji i predvidjeli neke probleme do kojih bi došli tek u izvedbi i ubrzali rješavanje uočenih nedostataka.
Ono što je bilo interesantno za primijetiti na projektu je razvoj situacije oko suradnje različitih timova ali i pojedinaca. Početnu skepsu i poneki otpor polako su zamjenjivali povjerenje, želja za suradnjom i unapređenjem procesa ali i projektnog rješenja. Isto tako i odnos investitora prema rješenju se promijenio. Jasan i efektan uvid u samo rješenje doprinijelo je angažiranosti investitora i interesu da se ovaj način rada uvede kao standardni način.

 

Ušli smo u projekt sramežljivo s mišlju “Mogli bismo pokušati napraviti 3d model arhitekture u Revitu pa, ako nešto krene po zlu, lako ćemo ga prebaciti u dwg”. Na kraju smo stigli do možda nesavršenog, ali ipak BIM ujedinjenog modela strojarnice i rasklopišta hidroelektrane u Navisworksu s odrađenom analizom kolizija. Je li bilo vrijedno toga truda? Pa ja se iskreno nadam da je! 🙂

Petrana Kržanić
BIM menadžer

Zacrtan novi smjer

Ovaj projekt je potvrdio da je odabrani smjer sve šire implementacije Autodeskovih BIM rješenja pravi smjer. Prednosti koji taj način rada donosi su višestruki pa je tako izgledno da će se on koristiti na većini budućih projekata. Isto tako svjesni smo da se u nekim segmentima može postići i mnogo više i da ima još puno mjesta za napredak. Svakako je korisno što smo ovom projektu pristupili organiziranije nego do sada i postavili neke standarde koje ćemo moći primijeniti na svim sljedećim projektima. Osposobljavanje i ostalog dijela tima u radu s BIM alatima i pronalaženje novih prednosti korištenja ovih alata strateška je odluka za budućnost tvrtke.
Isto tako mišljenja smo da su i drugi akteri, kao npr. investitori, dobili uvid u mogućnosti BIM načina rada i prednosti koje bi i oni mogli izvući iz njega i vjerujemo da će ponukani ovim projektom i oni početi od projektanata tražiti, ne samo 2D dokumentaciju, nego i modele koji će poslužiti kako bi konačan rezultat zajedničkog truda – objekt u eksploataciji – bio optimalan.